Badem
Badem (bajam, mindul, mjendul, mendula, mendul, omiendul, lat. Prunus dulcis; sinonim: Amygdalis communis) je drvenasta biljka iz porodice ružovki (Rosaceae), jestive jezgre ploda.
Biljka dosegne visinu od 4–9 m, s bijelo-ružičastim cvjetovima i koštuničavim plodovima. Potječe s Bliskog Istoka, gdje je kultiviran još u starom vijeku (3000. – 2000. g. pr. Kr.), a proširena je po cijelom Sredozemlju s velikim brojem sorata različite dobi dozrijevanja i tvrdoće ljuske. Poznat je i badem s mekom korom (mekoč).
Postoje dvije osnovne podvrste:
1. gorki badem (Amygdalus amarus; koristi se u alternativnoj medicini)
2. slatki badem (koristi se za prehranu, posebno kod izrade kolača).
Gorki badem (Amygdalus amarus)
Razlikuje se od slatkog samo po tome što u njegovu sjemenu ima heterozida amigdalozida, a u sjemenu ga slatkog badema nema. U slatkom bademu, osim toga, ima više šećera i ulja.
Njegovo je sjeme gorko i otrovan je, a žvakanjem se osjeća miris po cijanovodičnoj kiselini i benzaldehidu.
U liječenju s gorkim bademom se mora zbog otrovnosti upotrebljavati vrlo oprezno i najčešće pomiješan sa slatkim bademom. Oba umiruju bolove živaca.
Sjeme gorkog badema sadrži i do 55% masnog ulja, nešto šećera, oko 25% bjelančevine, zatim amygdalina, sluzi, gume i cijanogenetskog heterozida koji daje gorčinu, a najveća ljekovitost je baš u njemu.
S vodom i encimom emulzinom hidrolizira se u cijanovodoničnu kiselinu, benzaldehid i eterično ulje (Oleum amygdalae amarae aethereum).
Voda gorkih badema (Aqua amygdalarum amarum) je sedativ, a najveća dozvoljena doza za odraslog je 6 grama. Bademovo ulje sadrži oko 80% trioleina.
Od slatkog badema dobiva se emulsio amygdalarum dulcium, a od bademova ulja emulsio amygdalina oleosa.
Sirup amygdalinus i emulsio amygdalina oleosa uzimaju se protiv kašlja.
„Mlijeko“ gorkog badema uzima se protiv groznice, bolesti želuca i crijeva, umiruje srčane bolove.
Slatki badem (Amygdalus prunus)
Poznati slatkiši od badema su marcipan i nugat.
Važniji sastojci u plodu: bjelančevine (16 g), fruktoza, nezasićene masnoće (51 g, od toga 41 g oleinske, tj. omega – 9, a 10 g linolne masne kiseline, tj. omega – 6), kalij, kalcij, fosfor, cink, željezo, vitamini E, B1, B2
Svjetska proizvodnja 2002. iznosi 1,85 milijuna tona (procjena FAO). Najveći proizvođači su Sjedinjene Američke Države, Grčka, Iran, Italija i Maroko. Proizvodnja u SAD je koncentrirana u Kaliforniji.
Sorte koje kasno cvijetaju:
Marinada,
Ferragnese,
Tuono
Vairo,
Guara,
Texas,
Rezidbom rodnih stabala badema odstranjuje se neželjeni porast i izrođene grane i grančice, jer je od velike važnosti da se povećava prozračnost i osvijetljenost krošnje. U pravilu, badem zahtijeva dosta jaki rez pa je isto potrebno poštivati, osobito na plodnim tlima. Badem formira više tipova rodnih izbojaka, koje treba poznavati kako bi se rezidba pravilno obavila. Zimskom rezidbom u rodu se odstranjuju suhe i izrođene grane, krošnja se održava u proizvodnim gabaritima, a ljetnom rezidbom se u potpunosti odstranjuju vodopije iz starijeg drveta te grane koje ulaze u unutrašnjost krošnje.